Moderna filozofija, Uncategorized
Kartezijus je bila latinska verzija imena Rene Dekarta, francuskog filozofa sa početka 17. veka (1596-1651). Ali, pre nego o Dekartu, nešto o revoluciji. Revolucija je neka nagla ili jasna promena u okviru neke sfere. Ovaj pojam ima pozitivnu konotaciju u okviru predstave da istorija u principu ide napred, ka boljem. Revolucije guraju ka tom boljem. […]
Continue ReadingDelo Utopija, engleskog advokata, filozofa i pisca, Tomasa Mora, napisano je 1516. godine na latinskom jeziku. Mor se inače, bavio i državnim poslovima na najvišem nivou. Kada je kralj Henri VIII poželeo da se razvede od španske princeze i oženi Anom Bolen, odlučio je da osamostali englesku katoličku crkvu i osnuje novu – anglikansku crkvu […]
Continue ReadingObjašnjenje razlike između sadržaja i obima pojma. Otkud ta dva aspekta i čemu služe.
Continue ReadingUvod u filozofiju - hrestomatija
Istorija filozofije kao metodičnog mišljenja započela je pre dve i po hiljade godina, a njena istorija kao mitskog mišljenja mnogo ranije. Ali početak je nešto drugo nego izvor. Početak je istorijski, i on potomcima donosi rastuće mnoštvo pretpostavki koje su nastale misaonim radom. Izvor je, međutim, ono svagdašnje vrelo iz koga dolazi podstrek za filozofiranje. […]
Continue ReadingČasovi učeničkih prezentacija iz oblasti metodologije (Filozofija III razred) Naučnici i filozofi bi trebalo da budu predstavljeni tako da budu razjašnjena ova pitanja: 1. Koji prirodni zakon je otkrio neki naučnik 2. U kojim jednostavnim pojavama prirode se manifestuje taj zakon (koji eksperiment se može izvesti, a koji dokazuje teoriju) 3. Koji je matematički izraz […]
Continue ReadingModerna filozofija Bekon – Dekart – Spinoza – Lok – Lajbnic – Hjum U ovoj virtuelnoj filozofskoj sobi trebalo bi da dođete do njenog kraja i rešenja na poslednjoj njenoj stranici. Najpre pročitajte uvodnu priču, onda rešite test na Classmarkeru, a zatim pronađite samu “sobu” i rešenje. Uvodna priča: Malo je poznato da je Šerlok […]
Continue ReadingFilozofske periode bismo mogli razlikovati i po modi koja ih je pratila. A kada pogledate slike modernih rivala G.V. Lajbnica i Isaka Njutna, vidi se da su delili istu sklonost ka perikama. Ovu modu nametnuo je Luj XIV (1638-1715). Luj 14. je 1660. godine imao 40 vlasuljara koji su dizajnirali perike za njega u Versaju. […]
Continue ReadingOdnos prema istini, objektivnosti, subjektivnosti, u velikoj meri utiče na naš život iako toga nismo uvek svesni zbog apstraktnog karaktera ovih odnosa. Ipak, praktično ne postoji osoba koja se posredno, kroz razne rečenice, ne odredi po ovim pitanjima. Kada je tema istine u pitanju, moglo bi se reći da kod nas preovlađuje stav koji sve […]
Continue ReadingOsnovni oblici mišljenja, Srednjovekovna filozofija
Zaista, ono iznad čega se ništa veće ne može misliti ne može biti samo u misli. Jer, ako bi bilo samo u misli, moglo bi se misliti da je i u stvarnosti, to jest da bi bilo veće. Ako dakle ono o čemu se ne može misliti ništa veće jest samo u misli, onda to […]
Continue Readingpiše: Vladimir Milutinović Ovde bih želeo da razjasnimo pitanje šta u stvari znači kada u logici kažemo tvrdnju oblika “Ako…onda…”, na primer, Ako pada kiša, ulice su mokre. Obično se uzima, da ta tvrdnja u logici znači isto što i u običnom jeziku (životu), odnosno, da tvrdimo uzročnu vezu između padanja kiše i mokrih ulica, […]
Continue ReadingDogovorili smo se da modernu filozofiju, odnosno, 6 najpoznatijih filozofa iz ovog perioda, obradimo preko časova koje će osmišljavati učenici: Svako odeljenje podeliće se u 6 timova (profesor bira 6 kapitena, a onda se slučajniim izborom naprave timovi). Timovi će, u zavisnosti od veličine odeljenja brojati od 3 do 6 članova. Svaki tim treba da […]
Continue Reading© 2025 Kratka istorija filozofije. Powered by WordPress.