Moderna filozofija

Renesansna filozofija i Frensis Bekon

Comments Off on Renesansna filozofija i Frensis Bekon 26 May 2013

Uzima se da period renesanse obuhvata 14, 15 i 16. vek. U toku tog perioda evropska kultura izlazi iz srednjevekovlja. Preokupacije ljudi se menjaju. Dok je srednji vek bio usmeren ka nadzemaljskoj sreći i ka spasenju kroz veru, renesansni čovek se vraća ovozemaljskim vrednostima. Javlja se pokret humanizma koji predstavlja ponovno otkrivanje kulture Stare Grčke. U […]

Continue Reading

Moderna filozofija

Rene Dekart

Comments Off on Rene Dekart 25 May 2013

U moderno vreme, od 17. veka, kaže se da na filozofsku scenu stupa subjekt, što je filozofsko ime za pojedinca koji želi da sam bude nezaobilazan faktor u pitanjima istine. On misli da, ako nešto treba da bude istinito ili dobro, on sam mora moći da se uveri da je to tako. U racionalizmu, pravcu […]

Continue Reading

Moderna filozofija

Baruh Spinoza

Comments Off on Baruh Spinoza 24 May 2013

Dok je Dekart brinuo o tome kako da se razum upotrebi u nauci, Baruh Spinoza (Holandija, 1632-1677) je više bio okrenut upotrebi razuma za rešavanje religijskih i etičkih pitanja. U 24. godini Spinoza je bio isključen iz svoje jevrejske zajednice zbog svojih stavova o Bogu. Za života su mu objavljene dve knjige Principi filozofije Rene […]

Continue Reading

Moderna filozofija

Lajbnic Gotfrid Vilhelm

Comments Off on Lajbnic Gotfrid Vilhelm 23 May 2013

Lajbnic (Nemačka, 1646-1716) je takođe filozof čije učenje spada u racionalizam. Osim filozofije bavio se i matematikom i diplomatijom. Lajbnic je jedan od tvoraca računa beskonačno malih brojeva (današnjih izvoda i integrala) koji je u isto vreme, nezavisno od njega, bio otkrio i Njutn. Matematika je bila ono što je Lajbnica vodilo ka racionalizmu (kao […]

Continue Reading

Moderna filozofija

Džon Lok

Comments Off on Džon Lok 22 May 2013

Jedna od zasluga Džona Loka (Engleska, 1632-1704) sastoji se u tome što je precizno postavio osnovno pitanje moderne filozofije o poreklu, granicama i izvesnosti znanja čime je definisan predmet teorije saznanja (epistemologije). Način na koji je odgovorio na to osnovno pitanje određuje poseban filozofski pravac – empirizam (empirija=iskustvo). Empirizam je filozofsko stanovište koje smatra da […]

Continue Reading

Moderna filozofija

Dejvid Hjum

Comments Off on Dejvid Hjum 21 May 2013

Dejvid Hjum (1711-1776, Edinburg, Škotska) je mislilac sa kojim se završava period empirizma u modernoj filozofiji. Hjumov cilj u filozofiji bio je da što preciznijim argumentima uzdrma poverenje u potpuno izvesne stavove o svetu do kojih dolazimo na ovaj ili onaj način. Svo znanje Hjum deli na dva dela: znanje o odnosima ideja i znanje […]

Continue Reading

Moderna filozofija

Prosvetiteljstvo

Comments Off on Prosvetiteljstvo 20 May 2013

U toku 18. veka, ideje o razumu kao izvoru sposobnosti da samostalno znamo šta je istinito, postaju šire prihvaćene. Niz francuskih filozofa (Volter, Ruso, Didro, Dalamber, Lametri, Holbah, Kondijak, Monteskje i Helvecijus) se ne zadovoljava time da te ideje postoje u knjigama, već žele da izvuku iz njih što više posledica i učine ih šire […]

Continue Reading

Moderna filozofija

Imanuel Kant

Comments Off on Imanuel Kant 19 May 2013

Imanuel Kant (1724-1804) je živeo u Kenigzbergu, gradu u ondašnjoj Pruskoj (danas je to Kalinjingrad, u Rusiji). Kažu da za života nije napuštao grad. Ipak, on je u filozofiji stvorio učenje koje je daleko od zatvorenosti u lokalne okvire – baš on kao zadatak svoje filozofije uzima izgrađivanje univerzalnih normi koje bi svi mogli da […]

Continue Reading

Moderna filozofija

Kantova etika

Comments Off on Kantova etika 18 May 2013

Kant je tvrdio da ga je Hjumova filozofija, trgnula iz “dogmatskog dremeža”. Pa ipak, u nešto promenjenom kontekstu i za razliku od Hjuma, kod Kanta je upravo razum izvor moralnih normi. Promenjeni kontekst se sastojao u tome što se Kant ne pita kako da opravda sve vrednosne stavove na isti način, nego se odvojeno bavi […]

Continue Reading

Moderna filozofija

G. W. F. Hegel

Comments Off on G. W. F. Hegel 17 May 2013

Hegel (1770-1831, Nemačka) je, pored Kanta, najznačajniji mislilac Nemačkog klasičnog idealizma. Napisao je obimno delo. Među njegovim knjigama ističu se Fenomenologija duha i Istorija filozofije. Kao i Aristotel, Hegel je dao svoju filozofsku istoriju prethodnih vekova civilizacije, dajući svakom filozofu prošlosti mesto u razvoju duha. Ovaj razvoj duha je tema koja Hegela razlikuje od Kanta. […]

Continue Reading

© 2024 Kratka istorija filozofije. Powered by WordPress.

Daily Edition Theme by WooThemes - Premium WordPress Themes