Marksov odnos prema Hegelovoj dijalektici Po svojoj osnovi, moja dijalektička metoda ne samo da se razlikuje od Hegelove nego joj je direktno suprotna. Za Hegela je proces mišljenja, koji on pod imenom ideje pretvara čak u samostalan subjekt, demijurg stvarnosti koja sačinjava samo njegovu spoljašnju pojavu. Kod mene je idejni svet, naprotiv, samo materijalni svet […]
Continue ReadingPolitika kao postizanje cilja Nikolo Makijaveli, Vladalac, str. 64. Hobs: O prirodnom stanju i nastanku države Očigledno je da ljudi, dok žive bez jedne zajedničke vlasti koja ih sve drži u strahu, žive u onom stanju koje se naziva rat, i to takav rat u kome je svaki čovek protiv svakog čoveka. Jer rat se […]
Continue ReadingSavest vremena Problem morala Upravo zato što su filozofi morala samo grubo, u proizvoljnim izvodima i grubim skraćenjima poznavali moralne činjenice, recimo kao moral svoje okoline, svoga staleža, svoje crkve, duha svoga vremena, svoje klime i kraja – upravo zato što su bili slabo obavešteni i čak nedovoljno radoznali u pogledu na različite narode, vremena […]
Continue ReadingO slobodi Ovo je prema tome prava oblast ljudske slobode. Ona obuhvata, prvo, unutrašnju oblast svesti, zahtevajući slobodu savesti u najširem smislu, slobodu misli i osećanja, apsolutnu slobodu mišljenja i čuvstva u svim pitanjima, praktičnim i spekulativnim, naučnim, moralnim i teološkim. Sloboda izražavanja i objavljivanja mišljenja može na izgled da spada pod neko drugo načelo, […]
Continue ReadingSeren Kjerkegor Protivnik Sistema Sastavljač ovog spisa nije nikakav filozof, on nije razumeo Sistem, on ne zna da li Sistem postoji, da li je završen; njemu je, za njegovu slabašnu glavu, već dovoljno muka i pri samoj pomisli na to kako svako u našem vremenu mora imati neizmernu glavu, budući da svako već ima neku […]
Continue Reading
U toku srednjeg veka religioznost je crta koja u samorazumevanju filozofa igra nezaobilaznu ulogu. I pored toga, oni ne mogu da odole klasičnoj grčkoj obrazovanosti. Srednjevekovni filozofi većinom uviđaju da je racionalnost nezavisna od objave i da se one moraju uzajamno dopunjavati. Oni se trude da zaključke razuma o kojima uče od grčkih filozofa ugrade […]
Continue Reading
Moderno vreme je vreme promena. Čovek već u renesansi otkriva svoju moć da proizvede nove izume, teorije i umetnička dela. Filozofi ovog vremena se bave starim problemima nauke, istine, morala, na nov specifičan način. Oni žele da sve što treba da postoji opravdaju argumentima čije razumevanje nije privilegija nekog posebnog kruga ljudi već može biti […]
Continue ReadingKont: Stadijumi u razvoju mišljenja Da bi se onako kako treba objasnila prava priroda i bitni karakter pozitivne filozofije, neophodno je baciti pogled na progresivni hod ljudskog duha, posmatran u celini: jer se bilo koje shvatanje može upoznati jedino kroz njegovu istoriju. Izučavajući tako celokupni razvitak ljudske inteligencije u njenim različitim oblastima aktivnosti, od njenog […]
Continue ReadingNova metoda filozofije U prirodnoj sferi istraživanja, neka nauka može bez daljnjeg da dalje gradi na nekoj drugoj nauci i može jedna nauka da služi drugoj kao metodski uzor, mada i to samo u određenim i ograničenim razmerama utvrđenim prirodom područja istrživanja koje se trenutno obrađuje. Ali filozofija je u jednoj potpuno novoj dimenziji. Njoj […]
Continue ReadingPragmatizam: misao mora da ima praktične posledice Od svih ovih sofi zama potpuno ćemo se sačuvati sve dok shvatamo da je stvaranje navika za akciju celokupna funkcija mišljenja i da je sve što je u vezi sa jednom misli, ali što je nevažno za njenu svrhu, samo dodatak, ali ne i deo misli. Ako postoji […]
Continue Reading
U 19. i 20. veku od filozofije se odvajaju posebne nauke. Filozofi su izgleda to iskoristili da sebi daju oduška i stvorili su više različitih filozofskih struja i pravaca nego ikada ranije. Tome je doprineo i razvoj prosvete koji nisu poznavali raniji vekovi, burna istorija koja je stavljala misao pred uvek nova i najteža iskuženja, […]
Continue Reading
Ako se na pravi način priđe filozofiji onda to neće biti preko prihvatanja stavova nekog filozofa ili filozofskog pravca, već preko pitanja koja se postavljaju u svakoj filozofiji sa željom da se odgovori na njih na način koji nas zadovoljava. To ne znači da smo dosad gubili vreme jer je lakše dati svoj odgovor na […]
Continue ReadingU prikazivanju filozofije Karla Marksa (Nemačka, 1818-1883) poći ćemo od karakteristike koja će pratiti uglavnom sve savremene filozofije, a to je otvoreno odustajanje od tumačenja stvarnosti koje uključuje nadzemaljske i metafizičke entitete (kao što su Duh, Bog ili Ideje). Kada objašnjava istoriju, Marks se poziva na činjenice istorije ili ekonomije, a ne na razvoj Duha […]
Continue Reading
Po stilu svoga pisanja, Niče (1844-1900) predstavlja posebnu pojavu u filozofiji. Pisao je u aforizmima, metaforama i kratkim razmišljanjima, ne izgrađujući filozofski sistem poput npr. Hegela. Njegova tema je duboko nezadovoljstvo načinom mišljenja i življenja u njegovom vremenu. Nije se raspravljao sa drugim filozofima nego sa usvojenim, uobičajenim “duhom vremena”. Smatrao je da su individualnost […]
Continue Reading© 2026 Kratka istorija filozofije. Powered by WordPress.