Empedoklo

Četiri elementa, Ljubav i Mržnja

Empedoklo uzima četiri elementa dodavši onima o kojima se prije govorilo [naime, vodi, zraku i vatri] zemlju kao četvrto: kaže naime da su trajna i da ne postaju već se u većoj ili manjoj količini miješaju u jedno i rastavljaju iz jednoga.
Aristotel, Metafizika (navedeno prema Herman Dils, Pretsokratovci I, str. 258)

Postati ne može nešto od onog čeg uopće nema,
niti se zbilo ni čulo što jest da propadne sasvim;
zato će vazda biti ondje gde postavi ga netko.

…

Dvostruk mi nauk: čas jedno iz mnoštva u bitak naraste,
čas se to jdno dijeli te od njeg nastaje mnoštvo.
Dvojak je postanak smrtnog i dvojak nestanak njegov:
spajanje svih počela i spaj i razara jedno,
a čim se rastave ona, što postade, to se razleti.
I ta neprekidna smjena ne prestaje ama baš nigda:
čas se po Ljubavi sva u jednu spoje cjelinu,
neprijateljstvom pak Mržnje čas svako na svoj put kreće.
Fragmenti iz Empedoklove poeme “O prirodi” (navedeno prema Herman Dils, Pretsokratovci I, str. 285, 286)

Anaksagora

Homeomerije

Čini se da je Anaksagora tako zamislio neograničene elemente (tj. homeomerije) jer je pretpostavljao da je zajedničko shvaćanje filozofa prirode istinito i da ništa ne nastaje iz nebitka; Zbog toga naime, ovako kaže: “Zajedno bijahu sve stvari, bezgranične i množinom i malenošću, jer i maleno bijaše bezgranično. I dok su sve bile zajedno, ništa nije bilo jasno spoznatljivo zbog malenosti.
Herman Dils, Pretsokratovci II, str. 23, 38.

Anaksagora, sin Hegezibulov, iz Klazomene, pristavši uz Anaksimenovu filozofiju, prvi je preoblikovao učenje o počelima i dodao uzrok koji je nedostajao, tjelesna počela učinivši bezgraničnima: jer da su sve homeomerije, kao voda ili vatra ili zlato, nerođene i neuništive, ali se pojavljuju kao da nastaju i propadaju samo sastavljanjem i rastavljanjem, budući da se sve nalaze u svim stvarima, a svaka se stvar karakterizira po onome što u njoj preovladava. Kao zlato pojavljuje se ono u čemu je mnogo zlata iako se u njemu nalaze sve (homeomerije). Kaže dakle Anaksagora: “U svakoj stvari nalazi se dio svake stvari”.
Herman Dils, str. 17. (navod iz Simplikija)

Um (Nus) kao počelo

Kao počelo Anaksagora postavlja iznad svega um: kaže naime da je on jedini od svih bića jednostavan, nepomiješan i čist. I on istom počelu pripisuje oboje, spoznavanje i gibanje, govoreći da je um pokrenuo sve.

…

Stoga i Anaksagora ispravno govori kad tvrdi da um ništa ne trpi i da se ni s čim ne miješa, kad ga baš navodi kao počelo gibanja.

Aristotel, O duši, Fizika (navedeno prema: Herman Dils, Pretsokratovci I, str. 24)

On je tvrdio da je Sunce užarena Gromada. … Upitan jednom zašto se rodio, odgovorio je: “Da proučavam Sunce, Mjesec i nebo.”
Diogen Laertije, Životi i mišljenja istaknutih filozofa, (navedeno prema Herman Dils, Pretsokratovci II, str. 6)

Demokrit

Atomi i praznina

Evo njegova učenja. “Prvi principi vasione su atomi i prazno (prazan prostor). Sve drugo postoji samo u mislima. Ima beskonačno mnogo svetova, oni nastaju i nestaju. Ništa ne može da postane od nečega što ne postoji niti može da se pretvori u nešto što ne postoji. Atomi su neograničeni i po veličini i po broju, i njih u čitavoj vasioni nosi vrtlog, i tako se stvaraju sve složene stvari: vatra, voda, vazduh, zemlja – jer čak i to su samo konglomeracije datih atoma. Zbog svoje čvrstine, ovi su atomi slobodni od svakog uticaja i nepromenljivi. Sunce i Mesec su sastavljeni od takvih glatkih i sferičnih masa (atoma), a tako i duša, koja je identična s umom. Mi vidimo zbog toga što slike ulaze u naše oči.”

Sve nastaje iz neminovnosti jer vrtlog je uzrok stvaranja svih stvari, a to on naziva neminovnošću. Cilj svemu je spokojstvo, a ono nije isto što i uživanje, nego neko stanje u kome duša živi mirno i spokojno, neuznemiravana nikakvim strahom ili nekim drugim uzbuđenjem. To stanje on zove dobrim životom i daje mu još mnoga druga imena. Kvaliteti stvari postoje samo u ljudskom mnenju, jer u prirodi nema ništa drugo do atoma i praznog.
Diogen Laertije, Životi i mišljenja istaknutih filozofa, str. 308. (iz prevoda izostavljeni navodi grčkog originala)

Fr. 10. – Mnogo puta sam razložio da mi ne možemo shvatiti kakva uistinu jest ili nije svaka stvar.

Fr. 65. Treba nastojati oko bogatstva misli, ne oko bogatstva znanja.